|
8.
Rally Poreč 2007. – 09./10.11.2007. |
14.11.2007. |
|
Tekst: Sanda Tolić
Foto: www.tpautosport.com
Fotogalerija:
www.hrautosport.com
Hoće....neće, biti ili ne biti?
Do zadnjeg časa nije se znali dali će se Porečki rally održati
ili ne. Mučile su ih suglasnosti lokalnih župana i razno raznih
načelnika. Zatim je trebala suglasnost policije, zbog sigurnosti....i
na na kraju se organizator AMK Skok
racing, sa Edijem Milokanovićem
na čelu, ipak izborio pa se 09. i
10.11. pretposljednji rally ove sezone ipak održao.
Rally je bio ukupne dužine 379,93
km sa 96,82 km brzinskih ispita
asfaltne podloge. Dakle vozilo se 13
brzinaca u nešto drugačijem izdanju nego prijašnjih godina.
Kao što sam već rekla, zbog nesuglasnosti načelnika nisu se
vozili Žbandaj i Višnjan,
ali su zato ubačeni neki novi brzinci. Prvi brzinac Mrgani,
ove se godine vozio prvi put, a Prolog se vozio u nešto izmijenjenom
smjeru. Drugi dan započeo je dobro znanom blatnom, atraktivnom
i zahtjevnom Mugebom, koja
je uvijek najposjećenija. Zatim je slijedio nešto sporiji i
također novi brzinac Kanfanar,
pa brzi Tinjan, koji se vozio
i prijašnjih godina. Nakon servisa uslijedio je Barat
( Kanfanar kontra), pa Sv. Ivan
( Tinjan kontra) i Gradina
( Mugeba kontra ).
I ove godine stigle su legendarne Lancie,
makar u nešto manjem broju nego prošli put i ponovno su izazvale
veliko zanimanje i oduševljenje. Nažalost, brzinac po brzinac
otpala bi po jedna Lancia, no tu su bili dobro nam znani naši
dečki i uzbuđenja nije usfalilo nimalo.
Pa da vidimo kako je to izgledalo.
U petak rano ujutro čekala nas je verifikacija i tehnički, ali
i (ne)očekivani pljusak. Prala nas je takva kiša, da smo naljepnice
jedva uspjeli polijepiti, a neke smo ostavili i za kasnije,
jer jednostavno nije išlo.
Sa startnim brojevima i akreditacijama je počelo šepanje organizacije.
Netko ih je dobio, netko ne, ali smo zato dobili sponzorske
balone. Netko je dobio i višak startnih brojeva. Svi su nekako
bili pogubljeni i na velik broj pitanja oko nekih klasičnih
nejasnoća koje posade znaju imati, često smo naišli na odgovor
"ne znam“. Kada uzmem u obzir da je većina redara
i sudaca tamo zapravo volontirala i da je rally „sklepan“ pomalo
u zadnji čas, neću im takve greškice uzeti za zlo.
Na vremenskim kontrolama se čekalo i suvozači su morali jako
paziti na svoje vrijeme, koje je bilo vrlo slabo vidljivo, dok
su negdje imali kartonske tabelice koje bi ručno okretali....itd.
Ipak, nekako smo polovili sve konce i na kraju bitno je samo
da se jedan tako atraktivan rally ipak održao.
Sve su posade prošle tehnički dio i konačno se čekao još samo
start.
Od prijavljenih 67 posada startale
su 63, što je odličan prosjek.
I tako je krenulo! Nakon Mrgana Šebalj/Klinc
su zauzeli prvu poziciju, odmah iza njih sa samo 2 desetinke
zaostatka našla se posada Šaškin/Bruner,
a treće mjesto zauzela je posada Čibej/Karanović
sa sekundom i 4 desetinke.
Općenito, prvih 12 mjesta generalke mjerilo se u sekundama.
Na ovom brzincu odustala je jedino prekaljena posada Perharić/Butorac,
kojima je prije samog starta otišao kuplung na Peugeotu 206
S1600, dok je čak i Pigl došao
do kraja iako je poslovično auto gurao već preko startne rampe.
Na kraju mu je to ipak bio i zadnji brzinac. Auto se definitivno
presaugao i više ni guranje nije pomagalo.
Na Prologu su se stvari već malo promijenile. Prvo vrijeme prologa
ostvarila je posada Reitsperger/Knodl,
Filipec/Marjanović popeli su
se na drugo mjesto dok su treći bili nama već dobro poznati
mađari Szilagi/Gergye. Šebalj
je zauzeo tek 10. mjesto, što ga je bacilo na 3. mjesto generalke.
Nakon 2. brzinca domaći Šaškin
prelazi u vodstvo. Posada Galić/Zlatar
zahaklala je Clia, dok se recimo Stelmahov
suvozač Košec toliko uživio u gledanje prologa da su
zakasnili u vremensku punih 6 minuta i tako zaradili penalizaciju.
Matešin suvozač Konjević je
bio ipak prisebniji pa su oni kasnili puno manje no ispravio
je svoju pogrešku tako što je tjerao Boru do limita i na kraju
su odličnom vožnjom stigli do kraja i zauzeli 6. mjesto u N3.
Drugi dan obasjalo nas je sunce, no ujutro je još uvijek bilo
vrlo hladno i mokro i blatno od jučerašnje kiše. Borba se nastavlja.
Mugeba je donijela nova iznenađenja. Posada Crnojević/Maretić
krenula je žestoko i takav tempo zadržala je do samog kraja.
Crnojevićeva precizna i odlična vožnja nije nas toliko iznenadila
koliko nas oduševila. Pet godina pratim Porečki rally iz perspektive
gledaoca i mogu reći da na Mugebi nitko nije prošao tako kao
Crnojević. Iznenadili su vjerujem čak i samog Šebalja koji je
za njima kasnio 3 desetinke u prvom krugu, da bi već na drugoj
Mugebi kasnio punih 5 sekundi.
Šaškin i Bruner imali su 3.
vrijeme i dalje zadržali vodstvo. Nažalost ne zadugo.
Na Kanfanaru je Micek ponovno
riknuo morali su odustati. Nadam se da će iduće sezone, ako
ne već na Pićanu konačno imati
auto kak spada.
Iznenađenja nikad dosta, nažalost i nekih loših. Mugeba je uzela
i prvi danak, posadu Sutlović/Tolić
tj. nas (Lana/Sanda). Prvi
dan je bio iza nas i krenule smo dobro. Mugeba Lani
nije baš sjela na treningu, ali uz malo savjeta Frika
i Ote te uz dosta prolaza ipak smo je prihvatile. Odlične
volje čekale smo zeleno svjetlo na starteru i krenule.
Lijeva nula pa prijevoj pa desna nula pa prijevoj pa gas i sve
ide ko po loju. Pa nije ta Mugeba takav bauk... onda desni 4
u lijevi 3 haklaj blato! I onda se desilo to blato na izlazu
iz hakla.....povuklo nas je i Lana
je krenula ravnati, ali Ford Ka
je krenuo na moju stranu, pa ponovno ravnanje pa na Laninu stranu
i nakon četvrtog puta bilo je jasno da nećemo izravnati auto.
Auto je krenuo Laninom stranom i počeo se rotirati u kontra
smjeru. Stisnula sam radar na prsa i čekala udarac....ali udarac
nije došao. Umjesto toga uslijedio je ringišpil i nismo znale
dali se vrtimo ili preokrećemo, a onda je netko upalio mrak,
kako Lana kaže. Sve je stalo. Visila sam naglavačke kao šišmiš
i pitala Lanu: Pa dobro, kak da se otkopčam, a da ne zveknem
na glavu k'o Kizo? (Šiprakov
suvozač. Naime svi smo dobro znali snimku njihovog izlijetanja
na Lazu, kada se Kizo otkopča i kresne kacigom o krov). Umrle
smo od smijeha, pomalo histeričnog, vjerojatno od šoka, ali
bile smo dobro i jedna i druga. Lana je konačno pronašla kvaku
i izašla, a ja sam se primila pospremanja. Sve je popadalo pored
mene, mobiteli, road book, cigarete....pa ipak kad sam primijetila
da kaplje benzin, jer imale smo puni tank, pomislila sam da
je možda ipak krajnje vrijeme da izađem iz auta. Iskobeljala
sam se iz auta i šiblja, koje nam je amortiziralo udarac i već
su svi bili tu. I vatrogasci i redari i Pigl, a onda i hitna,
koja nam na svu sreću nije trebala.
Ubile smo samo auto. Srećom, malo čekića i prednja šajba i idemo
na Pićan, jer auto vozi. Oto ga je u boxu upalio i ispuhao ulje
i benzin koji su zalili motor i skoro dimom podavio nadobudne
tenisače na terenima uz box.
Eto, još jedna rally škola više, ali i nažalost jedan dobar
rally manje.
I tako smo se kao i svake godine vratile kod „Dućana“ na Mugebi
i nastavile gledati i navijati.
Negdje u isto vrijeme kao i mi posada Turk/Ščukanec
također ima kroviranje na Kanfanaru, samo što su svoju Hondu
uništili mnogo više. I njima također nešto ne ide u zadnje vrijeme.
Do tada odlični Filipec/Marjanović,
izlijeću u istom haklu kao i mi, ali uz pomoć špere i malo vožnje
po travi uspijevaju spasiti auto, ali ne i gumu i tako i oni
odustaju.
Odustala je i domaća posada Sinčić/(S)prčić,
ali zbog kvara na automobilu, dok također domaći dečki Koraca/Sirotić
za to vrijeme ubijaju A5 klasu
vremenima. I ne samo njih. Na Tinjanu uzimaju čak 5. vrijeme
generalke. No kako domaći dečki baš nemaju sreće sa automobilima
i oni na kraju odustaju zbog kvara na kuplungu. Braća Bahorići
su također skršili svog Swifta i još malo osiromašili A5
klasu.
Tako sigurnim korakom posada Sopić/Mrzljak
napreduje prema vodstvu u A5.
Nakon stravičnog izlijetanja na Delti, Sopić
se oporavio u potpunosti, te je uslijedila Austrija kao uvod
i sad u Poreču ponovno se vraćaju stvari na svoje mjesto, dakle
prvi u klasi A5. Drugo mjesto
u A5 za PH pripalo je posadi
Sekula/Radovanić. Šteta što
dečki nemaju novaca da mogu izaći na svaku utrku, bilo bi puno
zanimljivije u Prvenstvu.
Za to vrijeme u samom vrhu generalke razlike su i dalje u sekundama.
Tinjan je uzela ipak posada Szilagi/Gergye.
Čibej i Karanović odnijeli
su Gradinu, ali na kraju nitko nije mogao stići nezaustavljivu
posadu Crnojević/Maretić. Došli
su do svoje prve pobjede u generalki i to potpuno zasluženo.
Šebalj i Klinc morali su se
zadovoljiti drugim mjestom dok su Čibej
i Karanović zasluženo sjeli na 3. mjesto generalke.
U A6 pobjedu su odnijeli Petrič/Lah
sa Citroenom C2 R2 sa 44 sekunde prednosti ispred posade Galić/Zlatar,
a posada Simon/Pazman zauzela
je 3. mjesto klase.
Pobjedu u klasi A7 odnijela
je slovenska posada Slejko/Šavelj,
posada „Bumbar“/“Slaven“ bila
je druga, dok je posada Novosel/Tomašković
uspjela doći do 3. mjesta uz dosta problema sa Hondom.
U N3 pobjedu odnose također
Slovenci Jerman/Tonejc sa samo
4 sekunde prednosti ispred Markta
i Matuna, a posljednji „preživjeli“ Istrijan Maksuti
uz puno dima dolazi do 3. mjesta. Posada Boršić/Poredski
na Baratu je grunula kotačem i zadala Škodi otvoreni prijelom.
Promijenili gumu, nastavili dalje i ipak stigli su do kraja.
Posada Raštegorac/Ujević nažalost
nije uspjela do 3. mjesta iako im je malo falilo. Imali su problema
sa šarafima na desnom kotaču koji ih prate još od Austrije.
Vozili su na 3 šarafa cijelu utrku i na kraju stigli do 4. mjesta
u klasi.
U N1 sa Roverom je do prvog
mjesta stigla posada Stepanovič/Ščuka,
2. mjesto zauzela je posada K.Koraca/Močibob
i 3. su stigli Prek/Mršnik.
8. izdanje Porečkog rally-a
završile su 44 posade, ali stanje u vrhu i po klasama nije se
riješilo.
Baš kao i u Formuli 1, ove godine zadnja utrka sezone rješava
pobjednike i Otvorenog i Zatvorenog
Prvenstva Hrvatske.
Borba se nastavlja na Pićanu za nepuna dva tjedna!!!
Ukupni rezultati: www.brzina.net/porec |
|
|
|